Znam ja da ste vi za ovakav jubilej očekivali neku poslasticu, ali pretpostavljam da bi se i sajt otopio na visokim temperaturama, a ne tamo neka torta ili kolač. Nekako mi se više sviđa popodnevno plivanje , igra picigina s prijateljima, nego pravljenje kolača po ovakvoj vrelini. Kako nam meteorolozi najavljuju zahladit će uskoro, pa ćemo se mi i virtualno počastiti. Obećavam. Nisam odavno pisala o statistici, pa sam odlučila malo nas prebrojati i vidi čuda – 200 putopisa!!! Broj autora će se uskoro opet povećati, a javio nam se i jedan koji nije dugo pisao. Putopisi se i dalje kupe i uživam čitajući ih i pregledajući slike. Ispričavam se što neki dugo čekaju na objavu, neki se čak malo i ljute na urednicu zbog toga, pa sam morala pisati mailove objašnjenja kako je ova sajt samo hobi nas ljubitelja putovanja i da nam se nigdje ne žuri. Uspomene će biti pohranjene i vidljive, ne brinite, samo treba strpljenja.
Za stoti putopis smo odabrali predstaviti Slavicine Rastoke, a za dvjestoti idemo malo po Aziji – u Turkmenistan. O zatvorenosti pojedinih država se pisalo na Putopisima – mislim na Sjevernu Koreju i baš smo se pitali hoće li se netko odvažiti poći tamo? Još nismo dobili potvrdu ovdje. Jedino smo vidjeli da su HTV-ov novinar Josip Šarić i snimatelj Jure Ožić Bebek dobili nagradu za reportažu o toj zemlji. Dok sam još objavljivala Sj. Koreju, javio mi se Voyager mailom kratko – ‘Ja u uTurkmenistanu, nema roaminga, ali ima kontrolirani internet pa se javljam… pozdrav iz zemlje koja je po ljudskim pravima odmah iza sj.koreje..’
Putopis je objavio u pet dijelova kod sebe: Voyager – putnik i Gastić u Kazakhstanu.
Puno toga lijepog, a i smiješnog nam ima ispričati o ovoj pustinjskoj zemlji, a mene je najviše dojmila jedna prirodna pojava – ‘Door to Hell’. Snimio ju je i danju i noću – Darvaza. Uh, ne smijem to otkrivati, na redu je tek u četvrom nastavku. Šta ću sad kad sam već napisala – nisam mogla izdržati, jer sam bila radoznala i sve prevrtala po enciklopedijama i guglala kako bih vidjela i pročitala što više.
Pa, nakon slavlja, idemo raditi, tj. čitati Putopis Turkmenistan – 1. dio